Miletic

05.04.2007., četvrtak

O nama

Marin Miletić (autor bloga)
Idem u 6.d razred osnovne škole u Zadru. Moja škola se zove Osnovna Škola Smiljevac. (Vidi link)
Volim svakakvu glazbu.
Imam puno prijatelja.
Rodio sam se u Klagenfurtu 6.2.1995.god.
Živim u Zadru to je vrlo lijep grad i svđa mi se ovdje.

thumbup


Ena Miletić (moja sestra)
Ona ide u vrtić. Jako je razigrana i dobra je.
Ja ju volim i drago mi je što ju imam!
Ona je rođena u Zadru 7.10.2001.god.
cerek

Marina Miletić (moja mama)
Ona radi kao socijalna radnica u Zadru. Jako je dobra i brine se za nas.
Volim je i neznam što bih bez nje.
Ona je rođena u Reutligenu 1.3.1970. god.kiss

Zoran Miletić (moj tata)
On radi u Rijeci kao voditelj radova u firmi Siemens Elin(Vidi link)
Iako nije kod kuće nedostaje mi i želio bih da se što prije vrati kući!
On je rođen u Zadru 30.8.1968.god.
mah
- 14:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Recepti za kolače

Čupavci

Biskvit: -200 g šećera
- 4 jaja
- 1 vanilin šećer
- 1 dl ulje
- 200 g brašna
- 1 prašak za pecivo
-Žumanjak, šećer, vanilin šećer 10 min dobro tući. Zatim dodati ulje, bjeljanak, brašno i 1dl mlijeka u kojeg stavimo prašak za pecivo.
-180 stupnjeva peći 20 minnjami

Sladoled torta


Biskvit: 6 bjeljanaka
6 žlica šećera
6 žlica brašna


-pečeno preliti s 2 dl vrućeg mlijeka

I krema: u 2 dl mlijeka skuhati puding od vanilije s 3 žlice mlijeka
II krema: u 2 dl mlijeka skuhati puding od čokolade s malo kakaa.

-6 žumanjaka + 6 žlica šećera i 1 ˝ margarina miksati
- ˝ smijese u puding od čokolade
-˝ smijese u puding od vanilije
- na biskvit staviti žutu kremu, pa smeđu kremu i odozgo 2 šlaganjami


Kocke od sira


Tijesto: 6 jaja
6 žlica brašna
Prašak za pecivo
6 žlica šećera
Korica limuna

Žumanjke tući na 6 žlica šećera, dodaj brašno s praškom za pecivo i snijeg od 6 bjeljanaka, te koricu od limuna. Ispeći i biskvit(u lim ulje i papir).. Hladan biskvit presjeći na 2 dijela i preliti smjesom od sira(oko 20 min.)

Fil: Istući 13 dkg margarina i 4 žlice šećera u prahu. Posebno umutiti šlag HOPLA od ˝ l. U gotov šlag dodaj istučeni maslac sa šećerom i ˝ kg sviježeg sira i koricu limuna. Pospi šećerom u prahu.njami


Fritule

-2 jaja
-6 žlica šećera
-limunova i naranđina kora
-2 dl jogurta
-2 dl mlijeka
-malo soli, prašak za pecivo, vanilijn šećer, rum ili rakije i na kraju brašna koliko popije(srednje ulje)njami


Kinder Pingui
Biskvit:-4 jaja
-4 žlice šećera
-2 žlice ulja
-1 prašak za pecivo
-2 žlice kakaa
-3 žlice brašna
-Tuče se posebno žumanjak sa šećerom, posebno bjeljanjak onda u žumanjak dodati ulje, prašak za pecivo, kakaa i brašno i na kraju bjeljanjak.
Staviti peći na 200 stupnjeva n10 min, kao je pečen ohladiti i na pola prerezati, namočiti kore sa malo vode.
Krema:- ˝ šlaga
-3 žlice šećera
-1 dl mlika
-˝ vrećeice želatine u prahu
-2 čokolade za kuhanje
-Istući šlagposebno želatinu natopiti sa 2 žlice vode i ostaviti da nabubri. Onda stavit u 1 dl mlika šećera i lagano zagrijavati želatinu da se stopi. Onda politi sa šlagom i izmiksati zajedno.
Svaže se biskvit krema čokolada za kuhanje, krema biskvit i čokolada na vrh biskvita!!!njami


Mađarica

-15 dkg margarina { 4-6 listova}
-2 jaja
-20 dkg šećera
-60 dkg brašna
-2 dl vrhnja, prašak za pecivo i vaniliji šećer

Krema: - 1 l mlijeka
-8 žlica brašna
-8 žlica vaniliji šećer
-1 čokolada, rum(1 margarin –na kraju kad je skroz hladno i rum)
-glazura od čokolade(na 10 dkg čokolade 10 dkg margarina)njami

- 14:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Internet

Internet je najveća mreža računala na svijetu. Računala su međusobno spojena preko telefonskih mreža, optičkih i inih kabela, satelitskim vezama i nekim drugim načinima. Podaci koje uzimate s Interneta se nalaze na drugim računalima koja su stalno povezana na internet. Svako računalo spojeno na Internet ima svoj IP broj. Svako računalo u svijetu, spojeno na internet ima svoj jedinstveni IP broj. Kada Vi upišete u svoj internet preglednik ime stranice na koju se želite spojiti, to ime se preko DNS poslužitelja prevodi u IP broj računala s kojim se želite spojiti. Isto se tako možete spojiti na tu stranicu upisujući ispravan IP broj, pod uvjetom da ga znate, naravno.

Internet je u biti skup raznih servisa koje koristimo, neki od tih servisa ili usluga su:

http, servis koji služi za prikaz web stranica, to je noviji servis, ali i najbrže rastući, zatim
e-mail, servis koji koristi nekoliko različitih protokola, jedan od prvih internet servisa
gopher, ftp itd.
Dva najčešće korištena protokola za razmjenu podataka na internetu su: HTTP i FTP.

Programski jezik za pisanje web stranica zove se HTML.

Umrežena računala koriste se u mnoge svrhe, a neke od najčešćih su:

razgovor ili čavrljanje (chat) - koji može biti komunikacija glasom (oba računala trebaju imati zvučne kartice, mikrofone i zvučnike/slušalice), ili pismena komunikacija - primjeri su irc, icq i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype
elektronička pošta (e-mail)
ftp
web itd...

Internet slang [uredi]
Netiketa (net etiketa) - pravila pristojnosti izvorno na Usenetu, proširila se i na svu ostalu komunikaciju putem Interneta
Za hrvatske inačice pojmova s Interneta vidi Internetsko nazivlje.

- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Računalo

Računalo (niznik ili rednik) je složen uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računala su sastavljena od dijelova koji obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Složeno međudjelovanje tih djelova rezultira sposobnošću računala da obrađuje informacije.

Sadržaj [sakrij]
1 Osnovna načela
1.1 Neke od važnih odrednica za konstruktivna rješenja
1.1.1 Binarni ili decimalni?
1.1.2 Mogućnost programiranja
1.1.3 Pohrana podataka
2 Kako rade računala
3 Hardver (Sklopovlje)
3.1 Procesor
3.2 Memorija
3.3 Ulazne i izlazne jedinice
3.4 Arhitektura
4 Softver (Programska oprema)
4.1 Instrukcije
4.2 Programi
4.2.1 Operacijski sustav



Osnovna načela [uredi]
Rad računala može biti zasnovan na kretanju mehaničkih dijelova, elektrona, fotona, kvantnih čestica ili neke druge fizičke pojave. Iako se računala mogu izgraditi na mnogim postojećim tehnologijama, gotovo svi današnji modeli sadrže u sebi elektroničke komponente.

Kod većine današnjih računala zadani problemi se u osnovi rješavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije korištenjem binarnog sustava (nula i jedan). (Međutim, računala ne mogu riješiti sve matematičke probleme.)

Nakon što računalo izvrši izračunavanje zadatog problema, rezultat se prikazuje na korisniku (čovjeku) pristupačan način: preko signalnih žaruljica, LED displeja, monitora, pisača i dr.

Početnici u radu s računalima, pogotovo djeca, često ne mogu shvatiti činjenicu da su računala samo uređaji i da ne mogu "misliti" odnosno "razumjeti", čak ni ono što prikažu kao rezultat svog "rada". Slike, boje, riječi i dr. koje vidimo na ekranu računalnog zaslona su samo programirani prikazi koje ljudski mozak prepoznaje i daje im značenje i smisao. Računalo samo manipulira tokovima elektrona, kojima na svojoj osnovnoj razini funkcioniranja - tranzistoru - dodjeljuje logičke vrijednosti nula ili jedan, odnosno stanje "nema napona" ili "ima napona". Do sada nam nije poznat način kojim bi se uspješno oponašalo ljudsko razmišljanje ili samosvjesnost.


Neke od važnih odrednica za konstruktivna rješenja [uredi]

Binarni ili decimalni? [uredi]
Važan korak naprijed u razvoju digitalnih računala bilo je uvođenje binarnog sustava za unutrašnje numeričke procese. Ovim je prestala potreba za složenim izvršnim mehanizmima koje su računala zasnovana na drugim numeričkim sutavima, npr. decimalnom ili heksadecimalnom, zahtijevali. Usvajanje binarnog sustava rezultiralo je pojednostavljenjem konstruktivnih rješenja kod primjene aritmetičkih funkcija i logičkih operacija, znači, i pojednostavljenjem sklopova i dijelova samog računala.


Mogućnost programiranja [uredi]
Mogućnost da se računalo programira, tj. opremi nizom izvršnih instrukcija bez potrebe za fizičko-konstruktivnim izmjenama, osnovna je funkcionalna karakteristika većine računala. Ova osobina je značajno unaprijeđena njihovim razvojem do stupnja na kojem su bili sposobni kontrolirati redoslijed izvršavanja instrukcija na osnovi podataka dobivenih tokom samog vršenja određenog programa. Ovo konstruktivno unaprjeđenje je još više pojednostavljeno uvođenjem (v. prethodnu cjelinu) binarne aritmetike kojom se mogu predstaviti različite logičke operacije.


Pohrana podataka [uredi]
Tokom računskih operacija često je potrebno pohraniti međuvrijednosti ("dva pišem a jedan pamtim") koje će se upotrijebiti u daljem računanju. Brzina nekog računala je najčešće ograničena brzinom kojom se vrijednosti čitaju/zapisuju iz/u memoriju i njezinim kapacitetom. Prvobitno je zamišljeno da se memorija koristi samo za spomenute međuvrijednosti, međutim, ubrzo su se i sami programi počeli pohranjivati na ovaj način i to se uvelike primjenjuje kod današnjih računala.


Kako rade računala [uredi]

Hardver (Sklopovlje) [uredi]

Integrirani krugovi su srž svakog računalaHrv. nazivi: sklopovlje, očvrsje, očvršće, tvrdotvorina

Iako se tehnologija izrade računala značajno izmijenila od vremena prvih elektroničkih modela sagrađenih u četrdesetim godinama XX. stoljeća, još uvijek je većina današnjih rješenja zasnovano na von Neumannovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva računalo kao sklop sastavljen od četiri glavna dijela:

ALU (Arithmetic and Logic Unit) - aritmetičko-logička jedinica,
kontrolna jedinica,
memorija i
I/O (Input and Output) - ulazni i izlazni sklopovi.
Ovi dijelovi su međusobno povezani mnoštvom žica - sabirnicom (engl. bus). Svi su obično pogonjeni vremenskim uređajem (tajmer, sat, generator takta), mada i drugi "događaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove.


Procesor [uredi]
Artimetičko-logička jedinica (ALU - arithmetic and logic unit) je sklop koji vrši osnovne aritmetičke operacije (zbrajanje, oduzimanje i dr.), logičke operacije (I, ILI, NE) i uspoređivanje, npr. podudara li se sadržaj dva bajta. U ovoj jedinici se zapravo "odrađuje glavni posao".

Kontrolna jedinica vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže instrukciju koju računalo trenutno obrađuje, određuje koje će operacije ALU izvršavati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smještenu na sljedećem memorijskom mjestu) ukoliko instrukcija ne govori računalu da je sljedeća instrukcija smještena negdje drugdje.

Kada se poziva na memoriju, data instrukcija može na različite načine odrediti odgovarajuću memorijsku adresu. Uz to, neke matične ploče podržavaju dva ili više procesora. Takve obično nalazimo kod poslužitelja (servera).


Memorija [uredi]
Ovdje podrazumijevamo da je memorija niz obrojčenih/numeriranih stanica, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Informacija može biti instrukcija kojom se računalu zadaje neki zadatak. Stanica može sadržavati i podatak koji je potreban računalu da bi izvršilo neku instrukciju. U svakom slučaju, bilo koja stanica može sadržavati djelić informacije koji u danom trenutku može predstavljati podatak a već u sljedećem - instrukciju. Znači, sadržaj memorijskih stanica se neprestano mijenja.

Veličina svake stanice i njihov broj razlikuju se od računala do računala, a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bile bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene živom u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih sklopova s više milijuna diskretnih i aktivnih elemenata.





Ulazne i izlazne jedinice [uredi]
Putem ulaznih i izlaznih jedinica (I/O) računalo dobiva informacije iz vanjskog svijeta i šalje rezultate natrag. Neke jednice mogu biti i ulazne i izlazne. Postoji širok spektar I/O jedinica; od tipkovnica, preko miševa, monitora, disketnih pogona, CD/DVD (optičkih) pogona, pisača, sve do skenera i kamera.

Zajednička osobina svih ulaznih jedinica je da pretvaraju informacije određene vrste u podatke koji dalje mogu biti obrađeni u digitalnom sistemu računala. Nasuprot tome, izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik računala može razumjeti. U ovom slučaju, digitalni sustav računala predstavlja sustav za obradu podataka.


Arhitektura [uredi]

Prijenosno računalo (prijenosnik, engl. laptop, notebook), bitno smanjenih dimenzija ali i često manjih mogućnosti i brzine za razliku od stolnog računala (engl. desktop)Kod današnjih računala, aritmetičko-logička i kontrolna jedinica smještene su na jednom integralnom sklopu koji nazivamo središnja procesorska jedinica (CPU - central processing unit). Memorija računala smještena je na nekoliko malih integralnih sklopova pored centralnog procesora. Nerazmjerno velik dio ukupne mase računala zapravo je sadržan u sustavu napajanja električnom energijom - jedinica za napajanje i I/O uređajima.

Neka od većih računala razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po većem broju procesora i kontrolnih jedinica koji rade istovremeno. Dodajmo ovome i da neka računala, čija je isključiva namjena znanstveno istraživanje i računanje, imaju sasvim drugačiju arhitekturu i zbog drugačijeg, nestandardiziranog načina programiranja, nisu našli širu komercijalnu primjenu.

Dakle, u biti, načelo funkcioniranja računala je prilično jednostavno; kod svakog takta, računalo povlači instrukcije i podatke iz svoje memorije, izvršava instrukcije, pohranjuje rezultate i ponavlja ciklus. Ponavljanje se vrši sve do nailaska na instrukciju "stop".


Softver (Programska oprema) [uredi]

Instrukcije [uredi]
Hrv. nazivi:Programska oprema, mekušje, napudbina, mekotvorina

Računalne instrukcije nisu bogate kao što je ljudski jezik. Računalo poznaje samo ograničen broj jasno definiranih i jednostavnih instrukcija. Evo nekoliko primjera: "kopirati sadržaj ćelije 7 u ćeliju 19", "ako je sadržaj ćelije 999 veći od 1, slijedeća instrukcija se nalazi u ćeliji 100", "sadržaj ćelije 6 oduzeti sadržaju ćelije 33 a rezultat upisati u ćeliju 50".

Instrukcije su u računaru predstavljene binarnim sustavom brojeva. Operacija "kopiraj" je, npr. kod Intelovih mikroprocesora u binarnom sustavu predstavljena ovako: 10110000. Određeni niz instrukcija koje određeno računalo može razumjeti naziva se strojni kod. U stvarnosti, ljudi ne stvaraju instrukcije direktno u mašinskom jeziku već koriste programske jezike koje se prevode u strojni kod putem posebnih računalnih programa "prevodilaca" i kompajlera. Neki programski jezici su veoma bliski strojnom kodu, kao što je sabirnik (Assembler), a drugi, kao Prolog, zasnovani su na apstraktnim načelima koja imaju malo sličnosti sa stvarnim operacijama unutar računala.


Programi [uredi]

Zvučnici i monitor (zaslon) računala.Računalni program je niz instrukcija koje računalo može izvršiti.Tipično moderno osobno računalo (PC - personal computer) može izvršiti nekoliko milijarda instrukcija u sekundi. Recimo i to da izvanredne sposobnosti računala nisu posljedica izvršavanja složenih instrukcija već milijuna jednostavnih koje programeri uobličavaju u svrsishodne funkcije. Dobar programer, na primjer, izradi niz instrukcija kojima se izvršava neki jednostavan zadatak kao što je iscrtavanje jedne točke na ekranu i taj niz zatim učini dostupnim drugim programerima.

Sadašnja su računala u stanju izvršavati nekoliko programa istovremeno. U stvarnosti, određeno kratko vrijeme procesor izvršava instrukcije jednog programa, a zatim se prebacuje na drugi program i izvršava dio njegovih instrukcija. To određeno kratko vrijeme često nazivamo vremenski isječak. Ovaj način rada stvara iluziju izvršavanja nekoliko programa istovremeno, a u stvarnosti se radi o tome da programi dijele procesorsko "radno vrijeme".


Operacijski sustav [uredi]
Operacijski sustav (OS) je skup programa koji omogućuju provođenje radnih zahvata na računalu. Zadaci OS-a su olakšavanje uporabe računala, djelotvorno iskorištavanje svih dijelova računala te višeprogramski rad. OS odlučuje koji će program u danom trenutku biti izvršavan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O) i sl. OS također osigurava takozvani apstraktni omotač oko hardvera i programima dopušta pristup preko servisa kao što su kodovi (upravljački programi - "drajveri" od engl. driver), koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem detalja o svim priključenim uređajima.

Većina operacijskih sustava koji imaju te apstraktne omotače takođe imaju i standardizirano korisničko sučelje. Danas je najzastupljeniji operacijski sustav Windows. Postoje i besplatne alternative, kao što je Linux.

- 14:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vijesti 5.4.2007.god


Ivica Racan 05.04.2007 11:47 Račanovo zdravstveno stanje se popravlja Zdravstveno stanje Ivice Račana popravlja se, priopćeno je iz SDP-a. Naime, nakon jučerašnjeg pogoršanja, tijekom dana Ivica Račan, kojem su na pretragama otkrivene nove metastaze u mozgu, podvrgnut je postupcima intenzivnog liječenja. Stanje Ivice Račana bitno pogoršano Račan ostaje u bolnici još najmanje tjedan dana Račan jutros operiran

Ljubo Jurcić
05.04.2007 13:38
Ljubo Jurčić sve poželjniji premijer
Ljubo Jurčić u prvom je mjesecu testiranja njegove popularnosti, znatno nadmašio v.d. stranačku šeficu Željku Antunović te Čačiću oduzeo veliki udio birača SDP-a koji su mu do sada bili naklonjeni.



Nesreća
05.04.2007 12:13
Više od 50 ozlijeđenih u željezničkoj nesreći
Oko 50 osoba pretrpjelo je lakše ozljede kada je lokalni vlak u četvrtak udario u odbojnik vagona na željezničkoj postaji u Parizu, objavila je policija.



Biciklizam
05.04.2007 10:50
Gradonačelnik propagira vožnju kroz minsko polje
U sklopu turističke ponude Skradin je izgradio i atraktivnu biciklističku staza koju turisti pokazuju sve veće zanimanje. To što biciklistička staza vijuga kroz minirano područje, nije nikakav problem.



Rostilj
05.04.2007 10:45
Uveden porez na roštiljanje
Stanovnici belgijske pokrajine Valonije, prema odluci njihove vlade, plaćat će porez na roštiljanje. Tako će, od lipnja ove godine, obitelji koje se žele počastiti finim obrokom s roštilja, za svaku poduzetu akciju morati izdvojiti 20 eura.


Uskrsnu košaricu dobiti će svaki četvrti radnik
EU dovodi i povrće u red
Trokrilni prozor poklopio dječaka
'Lactalis će kupovati hrvatsko mlijeko'
Na nastavi skinuli profesoru hlače
Britanski marinci otputovali iz Teherana
Priveden porezni inspektor s jumbo plakata
U Libanonu poginuo radnik Đure Đakovića
Neredi u Splitu, privedeno 40-ak Bad Blue Boysa
Sport

Navijac
05.04.2007 12:58
Jedanaest navijača Manchester Uniteda završilo u bolnici
Jedanaest navijača Manchester Uniteda završilo je u bolnici nakon sukoba s navijačima Rome i talijanskim policajcima prije, za vrijeme i nakon prve četvrtfinalne utakmice Lige prvaka između ovih dviju momčadi igranih u srijedu, izvjestilo je britansko veleposlanstvo u Italiji.
Kojot 05.04.2007 13:40 Video: Kojot u sendvič baru Proljetni dani u Chicagu postali su nepodnošljivo vrući i divljim životinjama. Tako je jedan kojot hlađenje potražio u lokalnom sendvič baru.
Bolni performans u sjećanje bivsoj ljubavi 05.04.2007 12:11 Bolni performans u sjećanje bivšoj ljubavi Ostavljen i u ljubav razočaran indijski zavodnik Sarjeet Yadav u spomen svojoj bivšoj ljubavi u zapadnoj Indiji, u Rajkoti, ulice pretvara u pozornice te publiku zapanjuje nadasve bizarnim performansima.
Napad slona 05.04.2007 12:01 Video: Slon ubio slonicu u safari parku Jedan slon u izraelskom safari parku kraj Tel Aviva napao je drugog slona i ubio ga ispred čuvara i posjetitelja.
Razvela se Whitney Houston
U prodaju kreće čokoladni sir
'Zaljubljene' vidre drže se za 'ruke'
Kći htjela očev pepeo pretvoriti u dijamant
Nasrtljivom obožavatelju pregrizla penis
Najbolji rock tračevi svih vremena

Crna kronika Lijecnik 05.04.2007 13:49 Osječki liječnik proglašen krivim za primanje mita Sudsko vijeće osječkoga Županijskoga suda proglasilo je danas liječnika osječke Kliničke bolnice Vladislava Ilina krivim za dva kaznena djela primanja mita i nepravomoćno ga osudilo na jednogodišnju zatvorsku kaznu.

- 14:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

O Hrvatskoj

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.). Kopnena površina iznosi 56.542 km˛, a površina teritorijalnog mora 31.067 km˛.

Politički je ustroj parlamentarna demokracija. Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO.
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Zemljopis
o 1.1 Klima
* 2 Povijest
* 3 Politika
o 3.1 Predsjednik, Sabor i Vlada
o 3.2 Sudstvo
* 4 Županije
* 5 Gospodarstvo
* 6 Stanovništvo
* 7 Kultura
* 8 Vanjske poveznice

Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Hrvatske


Hrvatska ima:

* jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
* pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
* kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Površina mora: 33.200 km˛
Površina zemlje i mora: 89.810 km˛
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km˛
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)
Hrvatska iz svemira
Hrvatska iz svemira


Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Povijest

Glavni članak: Povijest Hrvatske
Karta Hrvatske

Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058-1074.).

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.

1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj Uniji. Ulazak u EU očekuje se krajem ovog desetljeća. Pozivnicu za ulazak u NATO Hrvatska bi mogla očekivati na NATO summitu 2008. godine. Inače jedan od prepreka ulasku u punopravno članstvo NATO-a je protivljenje hrvatskih građana.

Politika

Glavni članak: Politika Hrvatske

Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.

Predsjednik, Sabor i Vlada

Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

- 15. siječnja - 15. srpnja
- 15. rujna - 15. prosinca.

Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.

Sudstvo

Hrvatska ima složen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadležnosti:

- Vrhovni sud, kao najviši sud u državi,
- Županijski sudovi i
- Općinski sudovi, te;

sudovi posebne nadležnosti:

- Upravni sud,
- Visoki trgovački sud,
- Trgovački sudovi,
- Visoki prekršajni sud
- Prekršajni sudovi.

Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

Vidi još i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Županije

Glavni članak: Hrvatske županije
Hrvatske županije

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osječko-baranjska
15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska
17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska
21. Grad Zagreb*

Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis općina u Hrvatskoj

Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske
Dubrovnik
Dubrovnik

Bruto domaći proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.
Grad Korčula.
Grad Korčula.

Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih, što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu.

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a.

Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveća luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet.

Distributivna trgovina zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske
ˆˆ Hrvati ˆˆ Srbi ˆˆ Česi ˆˆ Mađari ˆˆ regionalno izjašnjeni Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.

ˆˆ Hrvati

ˆˆ Srbi

ˆˆ Česi

ˆˆ Mađari

ˆˆ regionalno izjašnjeni
Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 žena i 2 135 900 muškaraca. Prosjećna starost stanovništva je 39.3 godine (muškarci 37,5, žene 41,0).

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovništva.

Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5%

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovništva [1].

Službeni jezik je hrvatski, koji pripada među južno slavenske jezike i koristi latinično pismo.

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvatske
Amfiteatar u Puli, Istra
Amfiteatar u Puli, Istra

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.

Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.

- 13:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

O Zadru

Zadar (tal. Zara) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg područja sjeverne Dalmacije.
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Zemljopis
* 2 Stanovništvo
* 3 Uprava
* 4 Povijest
o 4.1 Od prapovijesti do rimskog doba
o 4.2 Rani srednji vijek
o 4.3 Zadar u srednjem vijeku
o 4.4 Od 15.-18. stoljeća
o 4.5 Zadar u 19. i 20. stoljeću
* 5 Gospodarstvo
* 6 Poznati i zaslužni Zadrani
o 6.1 Biskupi, teolozi, pape
o 6.2 Glazbenici
o 6.3 Glumci
o 6.4 Graditelji
o 6.5 Književnici
o 6.6 Političari
o 6.7 Slikari
o 6.8 Sportaši
o 6.9 Moda
* 7 Spomenici i znamenitosti
* 8 Zanimljivosti
* 9 Obrazovanje
o 9.1 Osnovne škole
o 9.2 Srednje škole
o 9.3 Sveučilište u Zadru
* 10 Kultura
* 11 Sport
* 12 Gradovi prijatelji
* 13 Vanjske poveznice

Zemljopis [uredi]

Zadar se nalazi na 44:07 sjeverne geografske širine i 15:14 istočne geografske dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu istočne obale Jadranskog mora, zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih Kotara, koja mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom Velebita zadarsko je područje oštro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.

* Prometni položaj

Nakon što su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj blizini autocesta Zagreb - Split, dovršena 2005. godine. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, oko 14 km istočno od grada. U planu je gradnja brze ceste od luke Gaženica u Zadru do čvora Zemunik na autocesti, a u daljnjoj budućnosti i tzv. jadranske željezničke pruge (Gospić - Zadar - Split).

Stanovništvo [uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001., Zadar broji 72.717 stanovnika. Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad u Hrvatskoj.

Prema etničkom sastavu, 92.8% stanovništva su Hrvati, 3.3% Srbi, a preostalih 3.9 % Albanci, Bošnjaci i Talijani.

Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 18.000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, ali s pojačanim gospodarskim razvojem naglo raste, i populacijski i teritorijalno. Tako 1961. ima 25.000 stanovnika, 1971. - 43.000, 1981. - 60.000, a 1991. čak 76.000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav do 1980 - ih uključena dotad zasebna naselja Bokanjac, Diklo i Dračevac.

Uprava [uredi]

Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja Babindub, Crno, Kožino i Petrčane te otoci Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba. Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2.

Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor (Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica ).

Povijest [uredi]

Od prapovijesti do rimskog doba [uredi]

Šire zadarsko područje naseljeno je još od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju još od starijeg kamenog doba, dok su u vrijeme neolitika arheološkim istraživanjima utvrđene brojne ljudske naseobine. Na periferiji današnjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na području Arbanasa i Puntamike. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja - Jader, Jadra ili Jadera, koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam.

Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća p.n.e., koje je već u 7. i 6. stoljeću p.n.e. značajno središte ilirskog plemena Liburni kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrište. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera prvi se put spominju 384. godine p.n.e. na grčkom natpisu iz Farosa (današnji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki geograf Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom Idassa, Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima.

Sredinom 2. stoljeća p.n.e. zadarsko područje postupno osvajaju Rimljani, koji se sustavno naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana - Colonia Julia Jader osnovao je 48. p.n.e. najvjerojatnije sam Julije Cezar. Zadar je postao samostalni municipij mahom isluženih rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje.
Rekonstrukcija rimskog foruma u Zadru
Rekonstrukcija rimskog foruma u Zadru

Jader je bio uređen po svim načelima rimskog urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove - insule. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg - rimski forum, a do njega nešto povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg - emporij. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidima, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme, amfiteatar i druge značajke visoko razvijenog urbanog života.

Rani srednji vijek [uredi]

U razdoblju seobe naroda i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra, a u 5. stoljeću, već pod vlašću Istočnih Gota, grad je sasvim osiromašio, a zbog dotrajalosti brojne su javne građevine postale ruševine. Zadar je u to vrijeme (6. stoljeće) zasigurno pogodio i težak potres u kojem su razoreni cijeli kompleksi monumentalne rimske arhitekture, čiji će ulomci kasnije poslužiti kao građevni materijal. U razdoblju između 4. i 6. stoljeća u Zadru se razvija i nova religija - kršćanstvo; grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko središte sjeverno od foruma s bazilikom i krstionicom, kao i drugi sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja Dalmacije 537. godine te konačnog pada Zapadnog Rimskog Carstva, Zadar dolazi pod vlast Bizanta. Istovremeno započinju prodori Avara i Slavena koji su u ranom 7. stoljeću u potpunosti razorili i opustošili Salonu, čime Zadar, kao jedini grad koji se othrvao napadima novih osvajača, preuzima ulogu novog upravnog središta Bizantske provincije Dalmacije. Ulogu glavnog grada Dalmacije zadržat će sve do 1918. godine.

Početkom 9. stoljeća bilježi se u Zadru živa diplomatska aktivnost biskupa Donata, te gradskog kneza Pavla u sporu između Franačke države Karla Velikog i Bizantskog Carstva. Franci su, naime, nakratko osvojili Zadar, ali je mirom u Aachenu 812. godine grad vraćen Bizantu. Zadar se u potpunosti okrenuo k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom strateškom položaju postaje gospodar prostora od kvarnerskih otoka do Kaštelanskog zaljeva. Bizantska Dalmacija nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, već skup gradskih općina na čelu sa Zadrom, a široka gradska autonomija doprinijela je razvitku dalmatinskih gradova kao slobodnih komuna. U svemu je tome prednjačio upravo Zadar, čiji je položaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija.

Zadar u srednjem vijeku [uredi]

U vrijeme silnog uspona srednjovjekovnog Zadra, grad postaje sve veća smetnja ambicijama moćnije Venecije, a u zaleđu se formira i raste hrvatska država. Zadar postupno uspostavlja ponajprije trgovačke, a potom i političke veze s Hrvatima, koji se sve više prihvaćaju i integriraju u gradskom životu. U 10. stoljeću, bilježe se u Zadru hrvatska imena i to priora, suca, svećenika, opatica i redovnica, što svjedoči da je hrvatski etnički element osvojio sve gradske staleže. Zadrani poduzimaju napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta u čemu svakako prednjači najmoćnija zadarska patricijska obitelj – Madijevci. U sporazumu s Bizantom Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama 1069. godine pripojio svojoj državi hrvatski kralj Petar Krešimir IV., a poslije dinastičkih borbi i smrti kralja Dmitra Zvonimira 1089. godine, Zadar od 1105. priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom. Prvi put Mlečani su napali i zauzeli Zadar 1000. godine, a siloviti će nasrtaji i povremena osvajanja uz otpor i pobune Zadrana potrajati sve do 1358. i zaključenja Zadarskog mira.
Pogled na Zadar sa zvonika katedrale sv. Stošije
Pogled na Zadar sa zvonika katedrale sv. Stošije

Zadar je posebno teško stradao 1202. godine kada je mletački dužd Enrico Dandolo za napadaj i opsadu iskoristio križare na 4. pohodu u Palestinu kada je počinjen jedan od najokrutnijih zločina u povijesti Zadra. Križari su se Mlecima obvezali platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kako im nisu mogli platiti, Mlečani su ih iskoristili za razaranje, rušenje i pljačku Zadra. Hrvatsko-ugarski kralj Emerik osudio je križarsku vojnu, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božja vojska napadne kršćanski grad. Zadar je ipak bio razrušen i osvojen, a stanovništvo raseljeno. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju. Poslije novih pobuna, grad je došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i to (mirom u Zadru) 1358. godine.

Stanovništvo Zadra u razvijenom srednjovjekovnom razdoblju bilo je pretežno hrvatsko, o čemu svjedoči zapisa kardinala Bosona koji je 1177. godine pratio papu Aleksandra III. na putu za Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Razdoblje od 11. do 14. stoljeća, iako burno i puno opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra. Zadar je vještom politikom i trgovinom, te sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među gradovima na istočnoj obali Jadrana, što se odrazilo i na njegov izgled i kulturu (sagrađene su brojne crkve, bogati samostani, raskošne palače uglednih obitelji, izrađena je škrinja Sv. Šimuna). Jedan od najboljih primjera sjaja i moći tadašnjeg Zadra je i prvo Sveučilište na hrvatskom tlu kojeg su 1396. godine osnovali Dominikanci.

Od 15.-18. stoljeća [uredi]

Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda Luksemburškog, a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409., vidjevši da sve više gubi utjecaj u Dalmaciji, prodao Zadar i svoja dinastička prava na Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata. Tako je Venecija ponovno preuzela Zadar 31. srpnja 1409. godine, ovaj put bez borbe, ali uz napetosti i otpor zadarskog plemstva koji su ugušeni progonom i pljenidbom imovine. Zadar je i dalje administrativno središte Dalmacije, ovaj put pod mletačkom vlašću koja se proširila nad cjelokupnim dalmatinskim prostorom (izuzevši Dubrovačku Republiku). Mlečani su znatno ograničili političku i gospodarsku autonomiju Zadra, koji je unatoč svoj toj represiji, još uvijek grad izraženog prosperiteta. U tom vremenu u Zadru je rođen jedan od najslavnijih hrvatskih kipara i graditelja – Juraj Matejev Dalmatinac, glasovit prvenstveno po svom radu na šibenskoj katedrali, zatim velika imena renesansne umjetnosti – braća Lucijan i Franjo Vranjanin (Laurana), koji su se svojim kiparskim i graditeljskim djelima posebno proslavili u Italiji.


Konrad von Grünemberg: Zadar, 1486.
Konrad von Grünemberg: Zadar, 1486.

Razdoblje 16. i 17. stoljeća obilježeno je u Zadru prodorima turskih osvajača koji su već početkom 16. st. osvojili zadarsko zaleđe, a sam grad se gotovo neprestano nalazi na dometu turskog topništva. Stoga započinje izgradnja novog sustava utvrda i zidina koji su bitno promijenili izgled grada. Za potrebe izgradnje novih moćnih peterokutnih utvrda srušene su mnoge kuće i crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš Sv. Martina. Po svršetku njezine 40-ogodišnje izgradnje Zadar postaje najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona, obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. Tijekom temeljite pregradnje Zadra izgrađen je i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loža i Gradska straža na tadašnjem Gospodskom trgu, više novih vojarni i skladišta, ali i raskošnih novih palača).

Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura življenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Karnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić). Valja istaknuti i znamenitog slikara Andriju Medulića (oko 1510./1515.-1563.), koji se u Mlecima potpisivao kao ŤAndrea Schiavoneť.

Uslijed stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i više žestokih epidemija kuge. Nakon više od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija naseljava novo stanovništvo, a pod nadbiskupom Vickom Zmajevićem u tri navrata se doseljavaju i Arbanasi koji formiraju novo naselje u predgrađu. Unatoč oskudici, u Zadru je 1783. godine izgrađeno ŤPlemićko kazališteť (Teatro Nobile) koje će biti u funkciji više od stotinu godina.

Nakon pada Venecije (1797.) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do 1806. godine.

Zadar u 19. i 20. stoljeću [uredi]

Nakon osmogodišnje vlasti, Austrija je mirom u Požunu Napoleonu prepustila Veneciju, zapadnu Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju. Francuska vladavina nad Zadrom započela je u veljači 1806. godine i trajala je do prosinca 1813. U to kratko vrijeme došlo je do značajnih društvenih reformi, a osnovan je i cijeli niz novih institucija, među kojima je i obnovljeno zadarsko sveučilište (studij medicine, niže i više kirurgije, farmacije, prava, graditeljstva i geodezije). Već u lipnju 1806. pokrenute su u Zadru i prve novine na hrvatskom jeziku ŤKraljski Dalmatinť, koje će izlaziti do 1810. godine.
Teatro Verdi (Novo kazalište) podignuto 1865.
Teatro Verdi (Novo kazalište) podignuto 1865.

U studenom 1813. započinje austrijska opsada Zadar, potpomognuta i engleskim trupama, a već 7. prosinca austrijska vojska ponovno ulazi u Zadar. Druga austrijska vlast potrajala je sve do 1918., a Zadar i dalje zadržava status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedište je Dalmatinskog sabora (osnovano 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju. Administrativne funkcije Zadra rezultirale su većim naseljavanjem stranog činovništva (1910. godine 60% stanovništva grada čine Talijani). Također, Zadar je jedina općina u Dalmaciji u kojoj autonomaši nikad nisu izgubili vlast.
Hotel "Bristol" na Novoj rivi (1902.)
Hotel "Bristol" na Novoj rivi (1902.)

S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju (1816.), otvara se prvi javni perivoj (1829.), osniva se i Narodni muzej (1832.); 1833. godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a 1838. godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.

Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je 1868. godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije Teatro Verdi) 1865. godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih kavana i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i Narodni list (1862.) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su Ivo Vojnović, Rikard Katalinić Jeretov, Milan Begović, Vladimir Nazor i dr.
Kavana Central na Kalelargi
Kavana Central na Kalelargi

Koncem stoljeća u Zadru se počela naglo razvijati prerađivačka industrija, posebice proizvodnja 33 vrste likera od kojih je Maraschino postao poznat širom svijeta. Na Silvestrovo 1894. u Zadru je zasjala električna gradska rasvjeta, prva sustavno provedena električna mreža u Hrvatskoj.

U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska Monarhija doživjela je slom i raspad na više država. Zahvaljujući diplomatskim igrama saveznika prilikom pridobivanja Italije na svoju stranu, ali i nejasnom stavu pregovarača iz Kraljevine SHS, Rapallskim ugovorom (12. studenog 1920.) Zadar je pripojen Italiji kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do 1945. godine. 1921. godine proglašen je slobodnom lukom, te proživljava razdoblje talijanske uprave u čudnoj atmosferi lažnog izobilja. To je razdoblje intenzivne talijanizacije i iseljavanja Hrvata i gospodarskog propadanja grada uslijed neprirodne izolacije od zaleđa. Ulogu središta Dalmacije u potpunosti preuzima Split.
"Savezničko" bombardiranje Zadra u II. svjetskom ratu
"Savezničko" bombardiranje Zadra u II. svjetskom ratu

U Drugom svjetskom ratu Zadar je izložen teškim savezničkim bombardiranjima tijekom 1943. i 1944. godine pri čemu je razoreno 80% povijesne jezgre grada.

Konačno pripojen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika, Zadar je završetak rata dočekao gotovo potpuno razoren i napušten, s jedva 6.000 stanovnika. Nakon rata dolazi do iseljavanja talijanskog stanovništva, ali i velikog broja Hrvata, u Italiju. Na njihovo mjesto ubrzo i u velikom broju dolaze žitelji zadarskih otoka i zaleđa.
Razoreni Zadar nakon II. svjetskog rata
Razoreni Zadar nakon II. svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snažan ekonomski i kulturni centar, posebno nakon izgradnje željezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta. 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko otoka Paga. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji " Maslenica". Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do 1995. kada je operacijom "Oluja" završen rat u Hrvatskoj.

Gospodarstvo [uredi]

* Maraska, tvornica sokova i alkoholnih pića
* SAS strojogradnja
* Tankerska plovidba

Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb - Split i njezinog nastavka, nove luke u Gaženici. Ta teretno - industrijska luka će kad bude dovršena biti dio najbr
- 13:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vicevi

Idu dvije plavuse ulicom i nadu ogledalo. Prva ga uzme i kaze: Gle moja slika! Onda ga uzme druga i kaze: E jesi ruzna!



Zasto su punice ko sunce...? Ne mozes gledat u njih....:-)

Zašto utakmica izmedu Jamaike i Kolumbije uvijek završi nerješeno ?
Jer igraci Jamaike "popuše" cijeli travnjak, a igraci Kolumbije pošmrcu sve bijele crte.

Dosao Crnogorac na Trg Bana Jelacica i ugledao kip.
Pita on: "Ko je ono?"
Kazu mu: "Ban Jelacic"
Crnogorac: "Dobro, a koji ga ono junak jase?"

Vodi ti Crnogorac puza na lancu.
U to ce drugi Crnogorac " a coce kaki ti je to puz"
A on odgovara " imo sam ja i boljega samo mi uteka"

TOP 3 NAJOPASNIJE OSOBE NA SVIJETU:
-Zidov sa planovima za investiranje
-Crnac sa Nike tenama
-Plavusa sa kreditnom karticom

Jeste li culi za plavusu koja je kupila dnevnik u koji je upisivala sve svoje misli?
- Nakon tri godine pocela je pisati na drugoj stranici.

Bio Ivica kod prijatelja na rucku. Nakon sto su poceli jesti, zacudjeno upita:
-Vi se ne pomolite prije rucka? A prijatelj odgovori:-Ne, nasa mama dobro kuha.

Ispovjeda se Hercegovac fratru. I tako nabraja on grijehe, i prestane, a fratar suti i ceka dalje. Vidi Hercegovac da fratar misli da on ima jos grijeha, te ce mu: Nemam vise, znate, ja sam vam Hercegovac. Na to ce mu fratar: Nije ti to grijeh sinko, to ti je sramota...

Ulazi Hercegovac u autobus i pita konduktera:
- Placa li se za cvijece?
- Ne placa - rece kondukter, a Hercegovac se okrene van i kaze:
- Hajde, Ruzo, ulazi!

- Zašto policajci uvijek idu u parovima?
- Jedan čita, a drugi piše.

- Zašto policajci nose kacigu?
- Da im nešto ne padne na pamet.


Dva studenta u kafiću nakon ispit.
- Onda, kako je bilo na ispitu iz fizike?
- Pobožno!
- Kako to misliš pobožno?
- Kada je profesor postavljao pitanja ja sam se križao, a kada sam ja odgovarao on se križao.

- Što je to: teško je 300 kila, zimi grije, a ljeti visi na drvetu?
- Pojma nemam.
- Peć!
- Kako peć visi na drvetu?
- A što je tebe briga gdje ja držim peć po ljeti.

-Sastali se Rus, Amerikanac i seljak.
-Govori Rus:-Mi mislimo kako ćemo na mjesec!
-Amerikanac govori:-Mi mislimo kako ćemo s Mjeseca.
-A seljak govori:-mi mislimo kako ćemo iz mjeseca u mjesec.


- Zašto se u današnje vrijeme žene protive braku?
- Jer, po njima, zbog 100 grama kobasice ne vrijedi uzeti cijelu svinju. nut

- 13:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  travanj, 2007  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Travanj 2007 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Sve i svaštathumbup

Korisni linkovi

Kontakti

Možete nam pisati na ove e-mail adrese:
-marin.miletic@hotmail.com
ili
-zoran.miletic@zd.t-com.hr
smijeh