Marin Miletić (autor bloga) Idem u 6.d razred osnovne kole u Zadru. Moja kola se zove Osnovna kola Smiljevac. (Vidi link) Volim svakakvu glazbu. Imam puno prijatelja. Rodio sam se u Klagenfurtu 6.2.1995.god. ivim u Zadru to je vrlo lijep grad i svđa mi se ovdje. Ena Miletić (moja sestra) Ona ide u vrtić. Jako je razigrana i dobra je. Ja ju volim i drago mi je to ju imam! Ona je rođena u Zadru 7.10.2001.god. Marina Miletić (moja mama) Ona radi kao socijalna radnica u Zadru. Jako je dobra i brine se za nas. Volim je i neznam to bih bez nje. Ona je rođena u Reutligenu 1.3.1970. god. Zoran Miletić (moj tata) On radi u Rijeci kao voditelj radova u firmi Siemens Elin(Vidi link) Iako nije kod kuće nedostaje mi i elio bih da se to prije vrati kući! On je rođen u Zadru 30.8.1968.god. |
Čupavci Biskvit: -200 g ećera - 4 jaja - 1 vanilin ećer - 1 dl ulje - 200 g brana - 1 praak za pecivo -umanjak, ećer, vanilin ećer 10 min dobro tući. Zatim dodati ulje, bjeljanak, brano i 1dl mlijeka u kojeg stavimo praak za pecivo. -180 stupnjeva peći 20 min Sladoled torta Biskvit: 6 bjeljanaka 6 lica ećera 6 lica brana -pečeno preliti s 2 dl vrućeg mlijeka I krema: u 2 dl mlijeka skuhati puding od vanilije s 3 lice mlijeka II krema: u 2 dl mlijeka skuhati puding od čokolade s malo kakaa. -6 umanjaka + 6 lica ećera i 1 ˝ margarina miksati - ˝ smijese u puding od čokolade -˝ smijese u puding od vanilije - na biskvit staviti utu kremu, pa smeđu kremu i odozgo 2 laga Kocke od sira Tijesto: 6 jaja 6 lica brana Praak za pecivo 6 lica ećera Korica limuna umanjke tući na 6 lica ećera, dodaj brano s prakom za pecivo i snijeg od 6 bjeljanaka, te koricu od limuna. Ispeći i biskvit(u lim ulje i papir).. Hladan biskvit presjeći na 2 dijela i preliti smjesom od sira(oko 20 min.) Fil: Istući 13 dkg margarina i 4 lice ećera u prahu. Posebno umutiti lag HOPLA od ˝ l. U gotov lag dodaj istučeni maslac sa ećerom i ˝ kg svijeeg sira i koricu limuna. Pospi ećerom u prahu. Fritule -2 jaja -6 lica ećera -limunova i naranđina kora -2 dl jogurta -2 dl mlijeka -malo soli, praak za pecivo, vanilijn ećer, rum ili rakije i na kraju brana koliko popije(srednje ulje) Kinder Pingui Biskvit:-4 jaja -4 lice ećera -2 lice ulja -1 praak za pecivo -2 lice kakaa -3 lice brana -Tuče se posebno umanjak sa ećerom, posebno bjeljanjak onda u umanjak dodati ulje, praak za pecivo, kakaa i brano i na kraju bjeljanjak. Staviti peći na 200 stupnjeva n10 min, kao je pečen ohladiti i na pola prerezati, namočiti kore sa malo vode. Krema:- ˝ laga -3 lice ećera -1 dl mlika -˝ vrećeice elatine u prahu -2 čokolade za kuhanje -Istući lagposebno elatinu natopiti sa 2 lice vode i ostaviti da nabubri. Onda stavit u 1 dl mlika ećera i lagano zagrijavati elatinu da se stopi. Onda politi sa lagom i izmiksati zajedno. Svae se biskvit krema čokolada za kuhanje, krema biskvit i čokolada na vrh biskvita!!! Mađarica -15 dkg margarina { 4-6 listova} -2 jaja -20 dkg ećera -60 dkg brana -2 dl vrhnja, praak za pecivo i vaniliji ećer Krema: - 1 l mlijeka -8 lica brana -8 lica vaniliji ećer -1 čokolada, rum(1 margarin na kraju kad je skroz hladno i rum) -glazura od čokolade(na 10 dkg čokolade 10 dkg margarina) |
Internet je najveća mrea računala na svijetu. Računala su međusobno spojena preko telefonskih mrea, optičkih i inih kabela, satelitskim vezama i nekim drugim načinima. Podaci koje uzimate s Interneta se nalaze na drugim računalima koja su stalno povezana na internet. Svako računalo spojeno na Internet ima svoj IP broj. Svako računalo u svijetu, spojeno na internet ima svoj jedinstveni IP broj. Kada Vi upiete u svoj internet preglednik ime stranice na koju se elite spojiti, to ime se preko DNS posluitelja prevodi u IP broj računala s kojim se elite spojiti. Isto se tako moete spojiti na tu stranicu upisujući ispravan IP broj, pod uvjetom da ga znate, naravno. Internet je u biti skup raznih servisa koje koristimo, neki od tih servisa ili usluga su: http, servis koji slui za prikaz web stranica, to je noviji servis, ali i najbre rastući, zatim e-mail, servis koji koristi nekoliko različitih protokola, jedan od prvih internet servisa gopher, ftp itd. Dva najčeće koritena protokola za razmjenu podataka na internetu su: HTTP i FTP. Programski jezik za pisanje web stranica zove se HTML. Umreena računala koriste se u mnoge svrhe, a neke od najčećih su: razgovor ili čavrljanje (chat) - koji moe biti komunikacija glasom (oba računala trebaju imati zvučne kartice, mikrofone i zvučnike/slualice), ili pismena komunikacija - primjeri su irc, icq i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype elektronička pota (e-mail) ftp web itd... Internet slang [uredi] Netiketa (net etiketa) - pravila pristojnosti izvorno na Usenetu, proirila se i na svu ostalu komunikaciju putem Interneta Za hrvatske inačice pojmova s Interneta vidi Internetsko nazivlje. |
Računalo (niznik ili rednik) je sloen uređaj koji slui za izvravanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računala su sastavljena od dijelova koji obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Sloeno međudjelovanje tih djelova rezultira sposobnoću računala da obrađuje informacije. Sadraj [sakrij] 1 Osnovna načela 1.1 Neke od vanih odrednica za konstruktivna rjeenja 1.1.1 Binarni ili decimalni? 1.1.2 Mogućnost programiranja 1.1.3 Pohrana podataka 2 Kako rade računala 3 Hardver (Sklopovlje) 3.1 Procesor 3.2 Memorija 3.3 Ulazne i izlazne jedinice 3.4 Arhitektura 4 Softver (Programska oprema) 4.1 Instrukcije 4.2 Programi 4.2.1 Operacijski sustav Osnovna načela [uredi] Rad računala moe biti zasnovan na kretanju mehaničkih dijelova, elektrona, fotona, kvantnih čestica ili neke druge fizičke pojave. Iako se računala mogu izgraditi na mnogim postojećim tehnologijama, gotovo svi dananji modeli sadre u sebi elektroničke komponente. Kod većine dananjih računala zadani problemi se u osnovi rjeavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije koritenjem binarnog sustava (nula i jedan). (Međutim, računala ne mogu rijeiti sve matematičke probleme.) Nakon to računalo izvri izračunavanje zadatog problema, rezultat se prikazuje na korisniku (čovjeku) pristupačan način: preko signalnih aruljica, LED displeja, monitora, pisača i dr. Početnici u radu s računalima, pogotovo djeca, često ne mogu shvatiti činjenicu da su računala samo uređaji i da ne mogu "misliti" odnosno "razumjeti", čak ni ono to prikau kao rezultat svog "rada". Slike, boje, riječi i dr. koje vidimo na ekranu računalnog zaslona su samo programirani prikazi koje ljudski mozak prepoznaje i daje im značenje i smisao. Računalo samo manipulira tokovima elektrona, kojima na svojoj osnovnoj razini funkcioniranja - tranzistoru - dodjeljuje logičke vrijednosti nula ili jedan, odnosno stanje "nema napona" ili "ima napona". Do sada nam nije poznat način kojim bi se uspjeno oponaalo ljudsko razmiljanje ili samosvjesnost. Neke od vanih odrednica za konstruktivna rjeenja [uredi] Binarni ili decimalni? [uredi] Vaan korak naprijed u razvoju digitalnih računala bilo je uvođenje binarnog sustava za unutranje numeričke procese. Ovim je prestala potreba za sloenim izvrnim mehanizmima koje su računala zasnovana na drugim numeričkim sutavima, npr. decimalnom ili heksadecimalnom, zahtijevali. Usvajanje binarnog sustava rezultiralo je pojednostavljenjem konstruktivnih rjeenja kod primjene aritmetičkih funkcija i logičkih operacija, znači, i pojednostavljenjem sklopova i dijelova samog računala. Mogućnost programiranja [uredi] Mogućnost da se računalo programira, tj. opremi nizom izvrnih instrukcija bez potrebe za fizičko-konstruktivnim izmjenama, osnovna je funkcionalna karakteristika većine računala. Ova osobina je značajno unaprijeđena njihovim razvojem do stupnja na kojem su bili sposobni kontrolirati redoslijed izvravanja instrukcija na osnovi podataka dobivenih tokom samog vrenja određenog programa. Ovo konstruktivno unaprjeđenje je jo vie pojednostavljeno uvođenjem (v. prethodnu cjelinu) binarne aritmetike kojom se mogu predstaviti različite logičke operacije. Pohrana podataka [uredi] Tokom računskih operacija često je potrebno pohraniti međuvrijednosti ("dva piem a jedan pamtim") koje će se upotrijebiti u daljem računanju. Brzina nekog računala je najčeće ograničena brzinom kojom se vrijednosti čitaju/zapisuju iz/u memoriju i njezinim kapacitetom. Prvobitno je zamiljeno da se memorija koristi samo za spomenute međuvrijednosti, međutim, ubrzo su se i sami programi počeli pohranjivati na ovaj način i to se uvelike primjenjuje kod dananjih računala. Kako rade računala [uredi] Hardver (Sklopovlje) [uredi] Integrirani krugovi su sr svakog računalaHrv. nazivi: sklopovlje, očvrsje, očvrće, tvrdotvorina Iako se tehnologija izrade računala značajno izmijenila od vremena prvih elektroničkih modela sagrađenih u četrdesetim godinama XX. stoljeća, jo uvijek je većina dananjih rjeenja zasnovano na von Neumannovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva računalo kao sklop sastavljen od četiri glavna dijela: ALU (Arithmetic and Logic Unit) - aritmetičko-logička jedinica, kontrolna jedinica, memorija i I/O (Input and Output) - ulazni i izlazni sklopovi. Ovi dijelovi su međusobno povezani mnotvom ica - sabirnicom (engl. bus). Svi su obično pogonjeni vremenskim uređajem (tajmer, sat, generator takta), mada i drugi "događaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove. Procesor [uredi] Artimetičko-logička jedinica (ALU - arithmetic and logic unit) je sklop koji vri osnovne aritmetičke operacije (zbrajanje, oduzimanje i dr.), logičke operacije (I, ILI, NE) i uspoređivanje, npr. podudara li se sadraj dva bajta. U ovoj jedinici se zapravo "odrađuje glavni posao". Kontrolna jedinica vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadre instrukciju koju računalo trenutno obrađuje, određuje koje će operacije ALU izvravati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smjetenu na sljedećem memorijskom mjestu) ukoliko instrukcija ne govori računalu da je sljedeća instrukcija smjetena negdje drugdje. Kada se poziva na memoriju, data instrukcija moe na različite načine odrediti odgovarajuću memorijsku adresu. Uz to, neke matične ploče podravaju dva ili vie procesora. Takve obično nalazimo kod posluitelja (servera). Memorija [uredi] Ovdje podrazumijevamo da je memorija niz obrojčenih/numeriranih stanica, od kojih svaka sadri djelić informacije. Informacija moe biti instrukcija kojom se računalu zadaje neki zadatak. Stanica moe sadravati i podatak koji je potreban računalu da bi izvrilo neku instrukciju. U svakom slučaju, bilo koja stanica moe sadravati djelić informacije koji u danom trenutku moe predstavljati podatak a već u sljedećem - instrukciju. Znači, sadraj memorijskih stanica se neprestano mijenja. Veličina svake stanice i njihov broj razlikuju se od računala do računala, a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bile bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene ivom u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih sklopova s vie milijuna diskretnih i aktivnih elemenata. Ulazne i izlazne jedinice [uredi] Putem ulaznih i izlaznih jedinica (I/O) računalo dobiva informacije iz vanjskog svijeta i alje rezultate natrag. Neke jednice mogu biti i ulazne i izlazne. Postoji irok spektar I/O jedinica; od tipkovnica, preko mieva, monitora, disketnih pogona, CD/DVD (optičkih) pogona, pisača, sve do skenera i kamera. Zajednička osobina svih ulaznih jedinica je da pretvaraju informacije određene vrste u podatke koji dalje mogu biti obrađeni u digitalnom sistemu računala. Nasuprot tome, izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik računala moe razumjeti. U ovom slučaju, digitalni sustav računala predstavlja sustav za obradu podataka. Arhitektura [uredi] Prijenosno računalo (prijenosnik, engl. laptop, notebook), bitno smanjenih dimenzija ali i često manjih mogućnosti i brzine za razliku od stolnog računala (engl. desktop)Kod dananjih računala, aritmetičko-logička i kontrolna jedinica smjetene su na jednom integralnom sklopu koji nazivamo sredinja procesorska jedinica (CPU - central processing unit). Memorija računala smjetena je na nekoliko malih integralnih sklopova pored centralnog procesora. Nerazmjerno velik dio ukupne mase računala zapravo je sadran u sustavu napajanja električnom energijom - jedinica za napajanje i I/O uređajima. Neka od većih računala razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po većem broju procesora i kontrolnih jedinica koji rade istovremeno. Dodajmo ovome i da neka računala, čija je isključiva namjena znanstveno istraivanje i računanje, imaju sasvim drugačiju arhitekturu i zbog drugačijeg, nestandardiziranog načina programiranja, nisu nali iru komercijalnu primjenu. Dakle, u biti, načelo funkcioniranja računala je prilično jednostavno; kod svakog takta, računalo povlači instrukcije i podatke iz svoje memorije, izvrava instrukcije, pohranjuje rezultate i ponavlja ciklus. Ponavljanje se vri sve do nailaska na instrukciju "stop". Softver (Programska oprema) [uredi] Instrukcije [uredi] Hrv. nazivi:Programska oprema, mekuje, napudbina, mekotvorina Računalne instrukcije nisu bogate kao to je ljudski jezik. Računalo poznaje samo ograničen broj jasno definiranih i jednostavnih instrukcija. Evo nekoliko primjera: "kopirati sadraj ćelije 7 u ćeliju 19", "ako je sadraj ćelije 999 veći od 1, slijedeća instrukcija se nalazi u ćeliji 100", "sadraj ćelije 6 oduzeti sadraju ćelije 33 a rezultat upisati u ćeliju 50". Instrukcije su u računaru predstavljene binarnim sustavom brojeva. Operacija "kopiraj" je, npr. kod Intelovih mikroprocesora u binarnom sustavu predstavljena ovako: 10110000. Određeni niz instrukcija koje određeno računalo moe razumjeti naziva se strojni kod. U stvarnosti, ljudi ne stvaraju instrukcije direktno u mainskom jeziku već koriste programske jezike koje se prevode u strojni kod putem posebnih računalnih programa "prevodilaca" i kompajlera. Neki programski jezici su veoma bliski strojnom kodu, kao to je sabirnik (Assembler), a drugi, kao Prolog, zasnovani su na apstraktnim načelima koja imaju malo sličnosti sa stvarnim operacijama unutar računala. Programi [uredi] Zvučnici i monitor (zaslon) računala.Računalni program je niz instrukcija koje računalo moe izvriti.Tipično moderno osobno računalo (PC - personal computer) moe izvriti nekoliko milijarda instrukcija u sekundi. Recimo i to da izvanredne sposobnosti računala nisu posljedica izvravanja sloenih instrukcija već milijuna jednostavnih koje programeri uobličavaju u svrsishodne funkcije. Dobar programer, na primjer, izradi niz instrukcija kojima se izvrava neki jednostavan zadatak kao to je iscrtavanje jedne točke na ekranu i taj niz zatim učini dostupnim drugim programerima. Sadanja su računala u stanju izvravati nekoliko programa istovremeno. U stvarnosti, određeno kratko vrijeme procesor izvrava instrukcije jednog programa, a zatim se prebacuje na drugi program i izvrava dio njegovih instrukcija. To određeno kratko vrijeme često nazivamo vremenski isječak. Ovaj način rada stvara iluziju izvravanja nekoliko programa istovremeno, a u stvarnosti se radi o tome da programi dijele procesorsko "radno vrijeme". Operacijski sustav [uredi] Operacijski sustav (OS) je skup programa koji omogućuju provođenje radnih zahvata na računalu. Zadaci OS-a su olakavanje uporabe računala, djelotvorno iskoritavanje svih dijelova računala te vieprogramski rad. OS odlučuje koji će program u danom trenutku biti izvravan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O) i sl. OS također osigurava takozvani apstraktni omotač oko hardvera i programima doputa pristup preko servisa kao to su kodovi (upravljački programi - "drajveri" od engl. driver), koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem detalja o svim priključenim uređajima. Većina operacijskih sustava koji imaju te apstraktne omotače takođe imaju i standardizirano korisničko sučelje. Danas je najzastupljeniji operacijski sustav Windows. Postoje i besplatne alternative, kao to je Linux. |
Ivica Racan 05.04.2007 11:47 Račanovo zdravstveno stanje se popravlja Zdravstveno stanje Ivice Račana popravlja se, priopćeno je iz SDP-a. Naime, nakon jučeranjeg pogoranja, tijekom dana Ivica Račan, kojem su na pretragama otkrivene nove metastaze u mozgu, podvrgnut je postupcima intenzivnog liječenja. Stanje Ivice Račana bitno pogorano Račan ostaje u bolnici jo najmanje tjedan dana Račan jutros operiran Ljubo Jurcić 05.04.2007 13:38 Ljubo Jurčić sve poeljniji premijer Ljubo Jurčić u prvom je mjesecu testiranja njegove popularnosti, znatno nadmaio v.d. stranačku eficu eljku Antunović te Čačiću oduzeo veliki udio birača SDP-a koji su mu do sada bili naklonjeni. Nesreća 05.04.2007 12:13 Vie od 50 ozlijeđenih u eljezničkoj nesreći Oko 50 osoba pretrpjelo je lake ozljede kada je lokalni vlak u četvrtak udario u odbojnik vagona na eljezničkoj postaji u Parizu, objavila je policija. Biciklizam 05.04.2007 10:50 Gradonačelnik propagira vonju kroz minsko polje U sklopu turističke ponude Skradin je izgradio i atraktivnu biciklističku staza koju turisti pokazuju sve veće zanimanje. To to biciklistička staza vijuga kroz minirano područje, nije nikakav problem. Rostilj 05.04.2007 10:45 Uveden porez na rotiljanje Stanovnici belgijske pokrajine Valonije, prema odluci njihove vlade, plaćat će porez na rotiljanje. Tako će, od lipnja ove godine, obitelji koje se ele počastiti finim obrokom s rotilja, za svaku poduzetu akciju morati izdvojiti 20 eura. Uskrsnu koaricu dobiti će svaki četvrti radnik EU dovodi i povrće u red Trokrilni prozor poklopio dječaka 'Lactalis će kupovati hrvatsko mlijeko' Na nastavi skinuli profesoru hlače Britanski marinci otputovali iz Teherana Priveden porezni inspektor s jumbo plakata U Libanonu poginuo radnik Đure Đakovića Neredi u Splitu, privedeno 40-ak Bad Blue Boysa Sport Navijac 05.04.2007 12:58 Jedanaest navijača Manchester Uniteda zavrilo u bolnici Jedanaest navijača Manchester Uniteda zavrilo je u bolnici nakon sukoba s navijačima Rome i talijanskim policajcima prije, za vrijeme i nakon prve četvrtfinalne utakmice Lige prvaka između ovih dviju momčadi igranih u srijedu, izvjestilo je britansko veleposlanstvo u Italiji. Kojot 05.04.2007 13:40 Video: Kojot u sendvič baru Proljetni dani u Chicagu postali su nepodnoljivo vrući i divljim ivotinjama. Tako je jedan kojot hlađenje potraio u lokalnom sendvič baru. Bolni performans u sjećanje bivsoj ljubavi 05.04.2007 12:11 Bolni performans u sjećanje bivoj ljubavi Ostavljen i u ljubav razočaran indijski zavodnik Sarjeet Yadav u spomen svojoj bivoj ljubavi u zapadnoj Indiji, u Rajkoti, ulice pretvara u pozornice te publiku zapanjuje nadasve bizarnim performansima. Napad slona 05.04.2007 12:01 Video: Slon ubio slonicu u safari parku Jedan slon u izraelskom safari parku kraj Tel Aviva napao je drugog slona i ubio ga ispred čuvara i posjetitelja. Razvela se Whitney Houston U prodaju kreće čokoladni sir 'Zaljubljene' vidre dre se za 'ruke' Kći htjela očev pepeo pretvoriti u dijamant Nasrtljivom oboavatelju pregrizla penis Najbolji rock tračevi svih vremena Crna kronika Lijecnik 05.04.2007 13:49 Osječki liječnik proglaen krivim za primanje mita Sudsko vijeće osječkoga upanijskoga suda proglasilo je danas liječnika osječke Kliničke bolnice Vladislava Ilina krivim za dva kaznena djela primanja mita i nepravomoćno ga osudilo na jednogodinju zatvorsku kaznu. |
Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smjetena na raskriju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica). Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.). Kopnena povrina iznosi 56.542 km˛, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km˛. Politički je ustroj parlamentarna demokracija. Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO. Sadraj [sakrij] * 1 Zemljopis o 1.1 Klima * 2 Povijest * 3 Politika o 3.1 Predsjednik, Sabor i Vlada o 3.2 Sudstvo * 4 upanije * 5 Gospodarstvo * 6 Stanovnitvo * 7 Kultura * 8 Vanjske poveznice Zemljopis Glavni članak: Zemljopis Hrvatske Hrvatska ima: * jezera i breuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredinja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine); * poumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, to spada u Dinaride; * kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija). Povrina mora: 33.200 km˛ Povrina zemlje i mora: 89.810 km˛ Ukupna gospodarska povrina: 113.680 km˛ Duina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije Duina obale: 5.835 km Duina obale kopnenog dijela: 1.777 km Duina obale na otocima: 4.058 km Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih) Vaniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedite najveće Hrvatske upanije) ibenik, Slavonski Brod, Mali Loinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj) Hrvatska iz svemira Hrvatska iz svemira Klima Klima je u unutranjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlanim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s neto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe poloaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutranjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C. Povijest Glavni članak: Povijest Hrvatske Karta Hrvatske Hrvati su narod koji je doselio u dananje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058-1074.). Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teke udarce zbog irenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ula u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Drava Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snaan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije. 1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je zavrio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Jo od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj Uniji. Ulazak u EU očekuje se krajem ovog desetljeća. Pozivnicu za ulazak u NATO Hrvatska bi mogla očekivati na NATO summitu 2008. godine. Inače jedan od prepreka ulasku u punopravno članstvo NATO-a je protivljenje hrvatskih građana. Politika Glavni članak: Politika Hrvatske Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. Predsjednik, Sabor i Vlada Predsjednik Republike je poglavar drave, a bira se svakih pet godina. Osim to je vrhovni zapovjednik oruanih snaga, predsjednik drave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najvie 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: - 15. siječnja - 15. srpnja - 15. rujna - 15. prosinca. Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduenih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvrna vlast, predlae zakone i proračun, izvrava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Sudstvo Hrvatska ima sloen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadlenosti: - Vrhovni sud, kao najvii sud u dravi, - upanijski sudovi i - Općinski sudovi, te; sudovi posebne nadlenosti: - Upravni sud, - Visoki trgovački sud, - Trgovački sudovi, - Visoki prekrajni sud - Prekrajni sudovi. Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tubi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske drave. Vidi jo i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji upanije Glavni članak: Hrvatske upanije Hrvatske upanije Hrvatska je podijeljena na 20 upanija i jedan grad* koji ima status upanije: 1. Zagrebačka 2. Krapinsko-zagorska 3. Sisačko-moslavačka 4. Karlovačka 5. Varadinska 6. Koprivničko-krievačka 7. Bjelovarsko-bilogorska 8. Primorsko-goranska 9. Ličko-senjska 10. Virovitičko-podravska 11. Poeko-slavonska 12. Brodsko-posavska 13. Zadarska 14. Osječko-baranjska 15. ibensko-kninska 16. Vukovarsko-srijemska 17. Splitsko-dalmatinska 18. Istarska 19. Dubrovačko-neretvanska 20. Međimurska 21. Grad Zagreb* Vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj Popis gradova u Hrvatskoj po upanijama Popis općina u Hrvatskoj Gospodarstvo Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske Dubrovnik Dubrovnik Bruto domaći proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura. Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura. Grad Korčula. Grad Korčula. Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je dolo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih, to iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu dravu. Turizam je iznimno vaan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD. Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapoljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Sredinom 2005. je u promet putena autocesta ZagrebSplit. Rijeka je najveća luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet. Distributivna trgovina zapoljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija. Stanovnitvo Glavni članak: Stanovnitvo Hrvatske Hrvati Srbi Česi Mađari regionalno izjanjeni Stanovnitvo po narodnostima u RH 2001. Hrvati Srbi Česi Mađari regionalno izjanjeni Stanovnitvo po narodnostima u RH 2001. U Hrvatskoj je prema popisu stanovnitva iz 2001. ivjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 ena i 2 135 900 mukaraca. Prosjećna starost stanovnitva je 39.3 godine (mukarci 37,5, ene 41,0). Veliku većinu stanovnitva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovnitva. Demografska tranzicija je zavrena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani ivotni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5% Prema popisu stanovnitva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovnitva [1]. Slubeni jezik je hrvatski, koji pripada među juno slavenske jezike i koristi latinično pismo. Kultura Glavni članak: Kultura Hrvatske Amfiteatar u Puli, Istra Amfiteatar u Puli, Istra Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima est spomenika svjetske batine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta. Hrvatska je svjetskoj batini dala mnoge velikane: od knjievnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaa i ratnika. Kao najvanije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u knjievnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ruičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Metrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Bokovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maruanić, Marina Drića, Ivana Gundulića, Miroslava Krlee, Marka Marulića, Ivana Mauranića, te sjajnih sportaa poput Draena Petrovića, Kreimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivanievića, Janice Kostelić. |
Zadar (tal. Zara) je hrvatski grad na Jadranskom moru, sredite Zadarske upanije i ireg područja sjeverne Dalmacije. Sadraj [sakrij] * 1 Zemljopis * 2 Stanovnitvo * 3 Uprava * 4 Povijest o 4.1 Od prapovijesti do rimskog doba o 4.2 Rani srednji vijek o 4.3 Zadar u srednjem vijeku o 4.4 Od 15.-18. stoljeća o 4.5 Zadar u 19. i 20. stoljeću * 5 Gospodarstvo * 6 Poznati i zasluni Zadrani o 6.1 Biskupi, teolozi, pape o 6.2 Glazbenici o 6.3 Glumci o 6.4 Graditelji o 6.5 Knjievnici o 6.6 Političari o 6.7 Slikari o 6.8 Sportai o 6.9 Moda * 7 Spomenici i znamenitosti * 8 Zanimljivosti * 9 Obrazovanje o 9.1 Osnovne kole o 9.2 Srednje kole o 9.3 Sveučilite u Zadru * 10 Kultura * 11 Sport * 12 Gradovi prijatelji * 13 Vanjske poveznice Zemljopis [uredi] Zadar se nalazi na 44:07 sjeverne geografske irine i 15:14 istočne geografske duine. Razvio se na povoljnom poloaju u sreditu istočne obale Jadranskog mora, zatićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, to je imalo veliku vanost u razdoblju dominacije pomorskog prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih Kotara, koja mu omogućava nesmetano prostorno irenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom Velebita zadarsko je područje otro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, to je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok. * Prometni poloaj Nakon to su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadrao prometnu vanost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj blizini autocesta Zagreb - Split, dovrena 2005. godine. Odvojkom eljezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, oko 14 km istočno od grada. U planu je gradnja brze ceste od luke Gaenica u Zadru do čvora Zemunik na autocesti, a u daljnjoj budućnosti i tzv. jadranske eljezničke pruge (Gospić - Zadar - Split). Stanovnitvo [uredi] Prema popisu stanovnitva iz 2001., Zadar broji 72.717 stanovnika. Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad u Hrvatskoj. Prema etničkom sastavu, 92.8% stanovnitva su Hrvati, 3.3% Srbi, a preostalih 3.9 % Albanci, Bonjaci i Talijani. Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 18.000 stanovnika. Nakon tekih bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, ali s pojačanim gospodarskim razvojem naglo raste, i populacijski i teritorijalno. Tako 1961. ima 25.000 stanovnika, 1971. - 43.000, 1981. - 60.000, a 1991. čak 76.000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav do 1980 - ih uključena dotad zasebna naselja Bokanjac, Diklo i Dračevac. Uprava [uredi] Administrativnom području Grada Zadra osim ueg gradskog područja pripadaju i oblinja naselja Babindub, Crno, Koino i Petrčane te otoci Ist, I, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba. Povrina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2. Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor (Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaenica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Vinjik i Votarnica ). Povijest [uredi] Od prapovijesti do rimskog doba [uredi] ire zadarsko područje naseljeno je jo od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju jo od starijeg kamenog doba, dok su u vrijeme neolitika arheolokim istraivanjima utvrđene brojne ljudske naseobine. Na periferiji dananjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na području Arbanasa i Puntamike. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja - Jader, Jadra ili Jadera, koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam. Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća p.n.e., koje je već u 7. i 6. stoljeću p.n.e. značajno sredite ilirskog plemena Liburni kojima je zadarska luka bila polazite za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrite. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera prvi se put spominju 384. godine p.n.e. na grčkom natpisu iz Farosa (dananji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki geograf Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom Idassa, Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima. Sredinom 2. stoljeća p.n.e. zadarsko područje postupno osvajaju Rimljani, koji se sustavno naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana - Colonia Julia Jader osnovao je 48. p.n.e. najvjerojatnije sam Julije Cezar. Zadar je postao samostalni municipij mahom isluenih rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje. Rekonstrukcija rimskog foruma u Zadru Rekonstrukcija rimskog foruma u Zadru Jader je bio uređen po svim načelima rimskog urbanizma: pet uzdunih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mreu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove - insule. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg - rimski forum, a do njega neto povieni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg - emporij. Rimski Jader bio je zatićen jakim zidima, na vie mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme, amfiteatar i druge značajke visoko razvijenog urbanog ivota. Rani srednji vijek [uredi] U razdoblju seobe naroda i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra, a u 5. stoljeću, već pod vlaću Istočnih Gota, grad je sasvim osiromaio, a zbog dotrajalosti brojne su javne građevine postale ruevine. Zadar je u to vrijeme (6. stoljeće) zasigurno pogodio i teak potres u kojem su razoreni cijeli kompleksi monumentalne rimske arhitekture, čiji će ulomci kasnije posluiti kao građevni materijal. U razdoblju između 4. i 6. stoljeća u Zadru se razvija i nova religija - krćanstvo; grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko sredite sjeverno od foruma s bazilikom i krstionicom, kao i drugi sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja Dalmacije 537. godine te konačnog pada Zapadnog Rimskog Carstva, Zadar dolazi pod vlast Bizanta. Istovremeno započinju prodori Avara i Slavena koji su u ranom 7. stoljeću u potpunosti razorili i opustoili Salonu, čime Zadar, kao jedini grad koji se othrvao napadima novih osvajača, preuzima ulogu novog upravnog sredita Bizantske provincije Dalmacije. Ulogu glavnog grada Dalmacije zadrat će sve do 1918. godine. Početkom 9. stoljeća biljei se u Zadru iva diplomatska aktivnost biskupa Donata, te gradskog kneza Pavla u sporu između Franačke drave Karla Velikog i Bizantskog Carstva. Franci su, naime, nakratko osvojili Zadar, ali je mirom u Aachenu 812. godine grad vraćen Bizantu. Zadar se u potpunosti okrenuo k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom stratekom poloaju postaje gospodar prostora od kvarnerskih otoka do Katelanskog zaljeva. Bizantska Dalmacija nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, već skup gradskih općina na čelu sa Zadrom, a iroka gradska autonomija doprinijela je razvitku dalmatinskih gradova kao slobodnih komuna. U svemu je tome prednjačio upravo Zadar, čiji je poloaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija. Zadar u srednjem vijeku [uredi] U vrijeme silnog uspona srednjovjekovnog Zadra, grad postaje sve veća smetnja ambicijama moćnije Venecije, a u zaleđu se formira i raste hrvatska drava. Zadar postupno uspostavlja ponajprije trgovačke, a potom i političke veze s Hrvatima, koji se sve vie prihvaćaju i integriraju u gradskom ivotu. U 10. stoljeću, biljee se u Zadru hrvatska imena i to priora, suca, svećenika, opatica i redovnica, to svjedoči da je hrvatski etnički element osvojio sve gradske stalee. Zadrani poduzimaju napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta u čemu svakako prednjači najmoćnija zadarska patricijska obitelj Madijevci. U sporazumu s Bizantom Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama 1069. godine pripojio svojoj dravi hrvatski kralj Petar Kreimir IV., a poslije dinastičkih borbi i smrti kralja Dmitra Zvonimira 1089. godine, Zadar od 1105. priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve čeće ratovati s Venecijom. Prvi put Mlečani su napali i zauzeli Zadar 1000. godine, a siloviti će nasrtaji i povremena osvajanja uz otpor i pobune Zadrana potrajati sve do 1358. i zaključenja Zadarskog mira. Pogled na Zadar sa zvonika katedrale sv. Stoije Pogled na Zadar sa zvonika katedrale sv. Stoije Zadar je posebno teko stradao 1202. godine kada je mletački dud Enrico Dandolo za napadaj i opsadu iskoristio kriare na 4. pohodu u Palestinu kada je počinjen jedan od najokrutnijih zločina u povijesti Zadra. Kriari su se Mlecima obvezali platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kako im nisu mogli platiti, Mlečani su ih iskoristili za razaranje, ruenje i pljačku Zadra. Hrvatsko-ugarski kralj Emerik osudio je kriarsku vojnu, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Boja vojska napadne krćanski grad. Zadar je ipak bio razruen i osvojen, a stanovnitvo raseljeno. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i kriare koji su sudjelovali u osvajanju. Poslije novih pobuna, grad je doao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anuvinca i to (mirom u Zadru) 1358. godine. Stanovnitvo Zadra u razvijenom srednjovjekovnom razdoblju bilo je preteno hrvatsko, o čemu svjedoči zapisa kardinala Bosona koji je 1177. godine pratio papu Aleksandra III. na putu za Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Razdoblje od 11. do 14. stoljeća, iako burno i puno opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra. Zadar je vjetom politikom i trgovinom, te sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među gradovima na istočnoj obali Jadrana, to se odrazilo i na njegov izgled i kulturu (sagrađene su brojne crkve, bogati samostani, raskone palače uglednih obitelji, izrađena je krinja Sv. imuna). Jedan od najboljih primjera sjaja i moći tadanjeg Zadra je i prvo Sveučilite na hrvatskom tlu kojeg su 1396. godine osnovali Dominikanci. Od 15.-18. stoljeća [uredi] Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja igmunda Luksemburkog, a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409., vidjevi da sve vie gubi utjecaj u Dalmaciji, prodao Zadar i svoja dinastička prava na Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata. Tako je Venecija ponovno preuzela Zadar 31. srpnja 1409. godine, ovaj put bez borbe, ali uz napetosti i otpor zadarskog plemstva koji su ugueni progonom i pljenidbom imovine. Zadar je i dalje administrativno sredite Dalmacije, ovaj put pod mletačkom vlaću koja se proirila nad cjelokupnim dalmatinskim prostorom (izuzevi Dubrovačku Republiku). Mlečani su znatno ograničili političku i gospodarsku autonomiju Zadra, koji je unatoč svoj toj represiji, jo uvijek grad izraenog prosperiteta. U tom vremenu u Zadru je rođen jedan od najslavnijih hrvatskih kipara i graditelja Juraj Matejev Dalmatinac, glasovit prvenstveno po svom radu na ibenskoj katedrali, zatim velika imena renesansne umjetnosti braća Lucijan i Franjo Vranjanin (Laurana), koji su se svojim kiparskim i graditeljskim djelima posebno proslavili u Italiji. Konrad von Grünemberg: Zadar, 1486. Konrad von Grünemberg: Zadar, 1486. Razdoblje 16. i 17. stoljeća obiljeeno je u Zadru prodorima turskih osvajača koji su već početkom 16. st. osvojili zadarsko zaleđe, a sam grad se gotovo neprestano nalazi na dometu turskog topnitva. Stoga započinje izgradnja novog sustava utvrda i zidina koji su bitno promijenili izgled grada. Za potrebe izgradnje novih moćnih peterokutnih utvrda sruene su mnoge kuće i crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe Varo Sv. Martina. Po svretku njezine 40-ogodinje izgradnje Zadar postaje najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona, obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. Tijekom temeljite pregradnje Zadra izgrađen je i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loa i Gradska straa na tadanjem Gospodskom trgu, vie novih vojarni i skladita, ali i raskonih novih palača). Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura ivljenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih knjievnika koji piu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Karnarutić, Juraj Baraković, ime Budinić). Valja istaknuti i znamenitog slikara Andriju Medulića (oko 1510./1515.-1563.), koji se u Mlecima potpisivao kao ŤAndrea Schiavoneť. Uslijed stalne turske opasnosti stanovnitvo se znatno prorijedilo te je dolo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i vie estokih epidemija kuge. Nakon vie od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromaen. Venecija naseljava novo stanovnitvo, a pod nadbiskupom Vickom Zmajevićem u tri navrata se doseljavaju i Arbanasi koji formiraju novo naselje u predgrađu. Unatoč oskudici, u Zadru je 1783. godine izgrađeno ŤPlemićko kazaliteť (Teatro Nobile) koje će biti u funkciji vie od stotinu godina. Nakon pada Venecije (1797.) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do 1806. godine. Zadar u 19. i 20. stoljeću [uredi] Nakon osmogodinje vlasti, Austrija je mirom u Pounu Napoleonu prepustila Veneciju, zapadnu Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju. Francuska vladavina nad Zadrom započela je u veljači 1806. godine i trajala je do prosinca 1813. U to kratko vrijeme dolo je do značajnih drutvenih reformi, a osnovan je i cijeli niz novih institucija, među kojima je i obnovljeno zadarsko sveučilite (studij medicine, nie i vie kirurgije, farmacije, prava, graditeljstva i geodezije). Već u lipnju 1806. pokrenute su u Zadru i prve novine na hrvatskom jeziku ŤKraljski Dalmatinť, koje će izlaziti do 1810. godine. Teatro Verdi (Novo kazalite) podignuto 1865. Teatro Verdi (Novo kazalite) podignuto 1865. U studenom 1813. započinje austrijska opsada Zadar, potpomognuta i engleskim trupama, a već 7. prosinca austrijska vojska ponovno ulazi u Zadar. Druga austrijska vlast potrajala je sve do 1918., a Zadar i dalje zadrava status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedite je Dalmatinskog sabora (osnovano 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju. Administrativne funkcije Zadra rezultirale su većim naseljavanjem stranog činovnitva (1910. godine 60% stanovnitva grada čine Talijani). Također, Zadar je jedina općina u Dalmaciji u kojoj autonomai nikad nisu izgubili vlast. Hotel "Bristol" na Novoj rivi (1902.) Hotel "Bristol" na Novoj rivi (1902.) S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju (1816.), otvara se prvi javni perivoj (1829.), osniva se i Narodni muzej (1832.); 1833. godine dovrena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a 1838. godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod. Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i arite pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je vanosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je 1868. godine prestao biti grad-utvrda to se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalite (kasnije Teatro Verdi) 1865. godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih kavana i hotela, javnih knjinica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i Narodni list (1862.) danas najstarije ivuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni vani hrvatski knjievnici kao to su Ivo Vojnović, Rikard Katalinić Jeretov, Milan Begović, Vladimir Nazor i dr. Kavana Central na Kalelargi Kavana Central na Kalelargi Koncem stoljeća u Zadru se počela naglo razvijati prerađivačka industrija, posebice proizvodnja 33 vrste likera od kojih je Maraschino postao poznat irom svijeta. Na Silvestrovo 1894. u Zadru je zasjala električna gradska rasvjeta, prva sustavno provedena električna mrea u Hrvatskoj. U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska Monarhija doivjela je slom i raspad na vie drava. Zahvaljujući diplomatskim igrama saveznika prilikom pridobivanja Italije na svoju stranu, ali i nejasnom stavu pregovarača iz Kraljevine SHS, Rapallskim ugovorom (12. studenog 1920.) Zadar je pripojen Italiji kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do 1945. godine. 1921. godine proglaen je slobodnom lukom, te proivljava razdoblje talijanske uprave u čudnoj atmosferi lanog izobilja. To je razdoblje intenzivne talijanizacije i iseljavanja Hrvata i gospodarskog propadanja grada uslijed neprirodne izolacije od zaleđa. Ulogu sredita Dalmacije u potpunosti preuzima Split. "Savezničko" bombardiranje Zadra u II. svjetskom ratu "Savezničko" bombardiranje Zadra u II. svjetskom ratu U Drugom svjetskom ratu Zadar je izloen tekim savezničkim bombardiranjima tijekom 1943. i 1944. godine pri čemu je razoreno 80% povijesne jezgre grada. Konačno pripojen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika, Zadar je zavretak rata dočekao gotovo potpuno razoren i naputen, s jedva 6.000 stanovnika. Nakon rata dolazi do iseljavanja talijanskog stanovnitva, ali i velikog broja Hrvata, u Italiju. Na njihovo mjesto ubrzo i u velikom broju dolaze itelji zadarskih otoka i zaleđa. Razoreni Zadar nakon II. svjetskog rata Razoreni Zadar nakon II. svjetskog rata Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snaan ekonomski i kulturni centar, posebno nakon izgradnje eljezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta. 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada naao na rubu okupiranog područja. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko otoka Paga. Zadar je opet proivio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji " Maslenica". Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do 1995. kada je operacijom "Oluja" zavren rat u Hrvatskoj. Gospodarstvo [uredi] * Maraska, tvornica sokova i alkoholnih pića * SAS strojogradnja * Tankerska plovidba Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb - Split i njezinog nastavka, nove luke u Gaenici. Ta teretno - industrijska luka će kad bude dovrena biti dio najbr |
Idu dvije plavuse ulicom i nadu ogledalo. Prva ga uzme i kaze: Gle moja slika! Onda ga uzme druga i kaze: E jesi ruzna! Zasto su punice ko sunce...? Ne mozes gledat u njih....:-) Zato utakmica izmedu Jamaike i Kolumbije uvijek zavri nerjeeno ? Jer igraci Jamaike "popue" cijeli travnjak, a igraci Kolumbije pomrcu sve bijele crte. Dosao Crnogorac na Trg Bana Jelacica i ugledao kip. Pita on: "Ko je ono?" Kazu mu: "Ban Jelacic" Crnogorac: "Dobro, a koji ga ono junak jase?" Vodi ti Crnogorac puza na lancu. U to ce drugi Crnogorac " a coce kaki ti je to puz" A on odgovara " imo sam ja i boljega samo mi uteka" TOP 3 NAJOPASNIJE OSOBE NA SVIJETU: -Zidov sa planovima za investiranje -Crnac sa Nike tenama -Plavusa sa kreditnom karticom Jeste li culi za plavusu koja je kupila dnevnik u koji je upisivala sve svoje misli? - Nakon tri godine pocela je pisati na drugoj stranici. Bio Ivica kod prijatelja na rucku. Nakon sto su poceli jesti, zacudjeno upita: -Vi se ne pomolite prije rucka? A prijatelj odgovori:-Ne, nasa mama dobro kuha. Ispovjeda se Hercegovac fratru. I tako nabraja on grijehe, i prestane, a fratar suti i ceka dalje. Vidi Hercegovac da fratar misli da on ima jos grijeha, te ce mu: Nemam vise, znate, ja sam vam Hercegovac. Na to ce mu fratar: Nije ti to grijeh sinko, to ti je sramota... Ulazi Hercegovac u autobus i pita konduktera: - Placa li se za cvijece? - Ne placa - rece kondukter, a Hercegovac se okrene van i kaze: - Hajde, Ruzo, ulazi! - Zato policajci uvijek idu u parovima? - Jedan čita, a drugi pie. - Zato policajci nose kacigu? - Da im neto ne padne na pamet. Dva studenta u kafiću nakon ispit. - Onda, kako je bilo na ispitu iz fizike? - Pobono! - Kako to misli pobono? - Kada je profesor postavljao pitanja ja sam se kriao, a kada sam ja odgovarao on se kriao. - to je to: teko je 300 kila, zimi grije, a ljeti visi na drvetu? - Pojma nemam. - Peć! - Kako peć visi na drvetu? - A to je tebe briga gdje ja drim peć po ljeti. -Sastali se Rus, Amerikanac i seljak. -Govori Rus:-Mi mislimo kako ćemo na mjesec! -Amerikanac govori:-Mi mislimo kako ćemo s Mjeseca. -A seljak govori:-mi mislimo kako ćemo iz mjeseca u mjesec. - Zato se u dananje vrijeme ene protive braku? - Jer, po njima, zbog 100 grama kobasice ne vrijedi uzeti cijelu svinju. |
travanj, 2007 | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv